Kontinuitet u razvoju

Mirjana Milanović, prof.
Visoka učiteljska škola u Petrinji


Usmjerenost na dijete, proučavanje, praćenje i osiguravanje njegova razvoja iz svih perspektiva od roditeljske, odgojiteljske do znanstvene i društvene stavlja nas pred isto pitanje. Koliko je važno ono što se s djetetom zbiva tijekom njegova odrastanja? Jesu li rani utjecaji važniji od svih drugih? Što se može „popraviti“ ako je u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu nešto „krenulo u krivom pravcu“? Na koje se djetetove osobine i sposobnosti može utjecati, na koje ne? Kako dijete oblikuje svoju okolinu i utječe na to koliko mu odrasli pružaju ili uskraćuju?
Kada istraživači razmatraju čimbenike djetetova razvoja najčešće svoju pozornost usmjeravaju na pronalaženje veza između majčina ponašanja i djetetovih kasnijih osobina i postignuća, istraživanje utjecaja roditeljskog stila na djetetov kasniji život, te okolinskih stresora (gubici, razvodi, fizičko i seksualno zlostavljanje...) Ukoliko se bave institucijama najčešće su to istraživanja utjecaja različitih akademskih programa (primjerice utjecaj škole i školskih postignuća na kasniju socijalizaciju i radnu efikasnost) ili istraživanja razvoja djece u institucijama socijalne skrbi (domovi za nezbrinutu djecu, udomiteljske obitelji...).
Odgovor na pitanje kako djetetov boravak u vrtiću utječe na djetetov razvoj teško je pronaći iz barem dva razloga. Istražujući utjecaj vrtića znanstvenici su se primarno bavili konkretnim vrtićkim programima koji su u pravilu imali jasan programski okvir, te su smatrani akademskim (usmjerenim na razvoj intelektualnih sposobnosti) ili kompenzatornim (kreiranim za djecu koja dolaze iz na bilo koji način depriviranih obitelji).
Vrtići u Hrvatskoj provode razvojno primjerene programe koji su dovoljno otvoreni prema potrebama djeteta i njegove obitelji da imaju jasno naglašenu interaktivnu dimenziju, sa tendencijom da postanu transakcijski, odnosno omoguće djetetu što aktivniji utjecaj na vrtićko okruženje (od prostora, opreme do sadržaja i načina interakcije s odgojiteljem). U našoj je zemlji istraživanje predškolske prakse svedeno na tzv. akcijska istraživanja, longitudinalnih istraživanja gotovo da nema, te nemamo podatke na osnovu kojih možemo izravno zaključivati o vrijednosti i dugoročnosti utjecaja djetetovog boravka u vrtiću na njegov kasniji razvoj. O važnosti primjerenih utjecaja u predškolsko doba i o njihovu trajanju kroz vrijeme volimo govoriti uvijek kada želimo ukazati na potrebu ulaganja u ovu djelatnost. Na dugoročne posljedice neprimjerenih roditeljskih i odgojiteljskih postupaka također ukazujemo uvijek kada tražimo partnere za rješavanje problema i zadovoljavanje posebnih potreba pojedinog djeteta ili skupine djece. Pritom se koristimo svojim empirijskim iskustvom (navodimo primjere iz prakse koji zastrašuju, upozoravaju ili tješe) ili znanjima iz literature. Kako je razvojna psihologija jedna od najopsežnijih psihologijskih disciplina tako smo u mogućnosti u nizu teorija i istraživanja pronaći uporište za gotovo svaki stav koji već imamo i želimo ga stručno potkrijepiti.
Već je Freud (1949) upozoravao da se neuroze, iako se simptomi pojavljuju mnogo kasnije, dobivaju u ranom djetinjstvu (do šeste godine). Jedan od začetnika eksperimentalne psihologije Watson tvrdio je da je pitanje može li se kasnije popraviti lošim ophođenjem jednom pokvaren dječji karakter. Njegovu tvrdnju iz 1928. da je, kada dijete napuni tri godine, već uspostavljen njegov emocionalni plan istraživači su opovrgavali i potvrđivali kako onda tako i danas. Tijek tvrdnji klinički orijentiranih psihijatara i psihologa nastavio je Bowlby (1973) koji je postavio niz dokaza o tome da kvaliteta roditeljske skrbi u najranijim godinama od vitalne važnosti za djetetovo kasnije mentalno zdravlje.
Postoji, međutim, niz istraživanja koja ukazuju na to da razvoj nije tako sudbonosno i čvrsto utemeljen u ranim utjecajima, odnosno da i kasniji utjecaji mogu biti značajni, te preokrenuti kontinuitet razvoja u drugom pravcu.
U ovom tekstu nastojat će se prikazati vrijednost ranih utjecaja za pojedina područja djetetova razvoja, te preciznije odrediti okolnosti u kojima rani utjecaji zaista mogu odrediti cjelokupni tijek razvoja.

Skinite i pročitajte cijeli članak.


Ispiši stranicu